Norvežani izračunali: Evo koliko bi Europu koštala ruska pobjeda, a koliko ukrajinska

Ukrajinska pobjeda u ratu s Rusijom bila bi za Europu jeftiniji scenarij nego ruska pobjeda, zaključuje norveški think tank Corisk u izvješću iz studenoga, piše Forbes. Zbog toga poziva europske države na nastavak potpore Ukrajini i na preuzimanje vodeće uloge u mirovnim pregovorima u svjetlu mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji prema ocjeni autora “nema mnogo izgleda za uspjeh”.

Izvješće pod naslovom Izbor Europe – vojni i gospodarski scenariji rata u Ukrajini, koje je Corisk pripremio u suradnji s Norveškim institutom za međunarodne odnose, predviđa dva scenarija.

U prvom scenariju Rusija potiskuje ukrajinske snage sve do rijeke Dnjepra i iznuđuje mirovne uvjete koji joj odgovaraju. Posljedice takvog ishoda u četverogodišnjem razdoblju 2026.–2029. donijele bi Europi troškove između 1.250 i 1.633 milijarde eura, što je oko 1,8 posto očekivanog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u tom razdoblju. Uz sadašnju razinu zapadne potpore Ukrajini, scenarij ruske pobjede je vjerojatniji, kažu autori.

U drugom scenariju djelomičnu pobjedu postiže Ukrajina, koja uz pomoć saveznika dobiva snažnije oružje i ponovno zauzima okupirane teritorije na istoku, čime osigurava mirovne uvjete povoljne za sebe. U tom slučaju troškovi za Europu iznosili bi između 522 i 838 milijardi eura u razdoblju 2026.–2029., odnosno 0,9 posto BDP-a u tom razdoblju.

Oba iznosa znače manji udio BDP-a nego što je EU izdvojila 2020. za ublažavanje posljedica pandemije (dva posto BDP-a) ili za suočavanje s financijskom krizom eurozone 2010.–2013. (2,6 posto BDP-a).

Ruska pobjeda

Ruska pobjeda značila bi gubitak teritorija za Ukrajinu i nemogućnost pridruživanja EU-u i NATO-u. Vjerojatno je i da bi Rusija ponovno uspostavila znatan politički, gospodarski i društveni utjecaj u zemlji – osobito kroz energetsku ovisnost. Država bi možda morala produžiti izvanredno stanje, što bi povećalo rizik koncentracije moći i erozije demokracije. Smanjile bi se strane investicije, a povećali troškovi zaduživanja. U najgorem slučaju vratili bi se oligarhija i korupcija, a Ukrajina bi postala propala država ili bi stagnirala poput Bosne i Hercegovine, smatraju istraživači.

S druge strane, Rusija bi ostvarila geopolitički napredak i mogla bi svoje prijetnje, hibridne napade i političke kampanje usmjeriti prema Moldaviji, baltičkim državama i nordijskoj regiji.

Vjerojatno je da bi u slučaju djelomične ruske pobjede dodatnih 6 do 11 milijuna Ukrajinaca napustilo zemlju i otišlo u Europu kao ratne izbjeglice i ekonomski migranti. Troškovi takvog priljeva, prema procjenama Coriska, iznosili bi 150 do 275 milijardi eura godišnje, a u četiri godine 524 do 952 milijarde eura. Odljev stanovništva u Ukrajini bi povećao troškove rada i oslabio inovacije, dok bi u Europi došlo do proračunskih manjkova i pritiska na socijalne sustave, jačanja populističkih stranaka i dodatne političke polarizacije.

Zbog ruske pobjede baltičke i nordijske zemlje morale bi ojačati vojne kapacitete kako bi odvratile Rusiju od napada. Scenarij broj jedan za te bi potrebe zahtijevao 88 milijardi eura u prvoj godini, a u četvrtoj bi se taj iznos smanjio na 39 milijardi eura. Dodatno naoružavanje cijele Europe do 2029. stajalo bi 256 milijardi eura. Još 425 milijardi eura Europa bi u tom scenariju morala izdvojiti za potporu Ukrajini.

Ukrajinska pobjeda

Djelomična pobjeda Ukrajine značila bi zaustavljanje ruskih snaga, ponovno oslobađanje okupiranih teritorija i povoljan mirovni sporazum. U tom slučaju zemlja bi mogla ukinuti izvanredno stanje, raspisati izbore i normalizirati politički život. Mogla bi se ponovno povezati s EU-om i ostvarivati gospodarski rast privlačenjem stranih ulaganja, većim poreznim prihodima i jačanjem obrambene industrije.

U slučaju ukrajinske pobjede Europa bi i dalje morala podupirati Ukrajinu civilnom i vojnom pomoći, ali uz manje troškove. Prema Corisku, iz EU-a bi se u Ukrajinu vratilo do 1,5 milijuna ukrajinskih izbjeglica, umjesto da dođe nekoliko milijuna novih. Europa će ipak morati ulagati u obnovu ukrajinske infrastrukture i stanova za povratnike na oslobođenim područjima, nastaviti sa sankcijama protiv Rusije i možda zaplijeniti imovinu ruske središnje banke.

Prema mišljenju istraživača, za zapljenu postoji dovoljna pravna osnova jer Rusija sredstva koristi za ratnu agresiju s elementima ratnih zločina, što je kršenje međunarodnog prava. Zapljena bi mogla osigurati do polovice sredstava potrebnih za vojni napredak Ukrajine.

Većina pomoći morat će doći iz Europe

I u drugom scenariju izvješće predviđa jačanje istočne granice NATO-a, ali Europa bi za to imala više vremena nego u prvom scenariju. U oba scenarija autori procjenjuju da Europa mora financirati većinu savezničke potpore Ukrajini, dok će dio doprinijeti i saveznice poput Kanade, Japana itd.

“Vjerojatno je da će SAD prestati podupirati ukrajinsku i europsku obranu, ali će vjerojatno biti spremne prodavati oružje i nastaviti ključne sankcije protiv Rusije,” napisali su.

Ukrajina, prema mišljenju autora na čelu s osnivačem i glavnim direktorom Coriska Erlendom B. Bjørtvedtom, mora u sljedeće četiri godine za pobjedu na bojištu potpuno opremiti 95 brigada, kupiti osam milijuna dronova, 1.500 do 2.500 borbenih tenkova, 2.000 do 3.000 topničkih granata, 10.000 do 20.000 borbenih vozila pješaštva, rakete dometa većeg od 300 kilometara te postići pokrivenost cijele zapadne Ukrajine sustavom protuzračne obrane Sky Shield, stoji u izvješću.